Veliki djetlić

O vrsti

Veliki djetlić je najčešća i najrasprostranjenija vrsta djetlića u Europi i Aziji. Prepoznatljiv je po crno-bijelom perju s crvenim mrljama, a poznat je po karakterističnom bubnjanju po drveću.

Veličina i životni vijek

Duljina

20-24 cm

Raspon krila

34-39 cm

Masa

70-90 g

Životni vijek

Prosječno 5-7 godina u divljini, maksimalno do 11 godina

Prehrana

Svejed, pretežno kukcojed (ličinke kukaca, mravi, kornjaši), ali i sjemenke, orašasti plodovi, bobice, ptičja jaja i ptići.

Tjelesne značajke

Perje

Gornji dio tijela je sjajno crn, s velikim bijelim mrljama na ramenima i bijelim prugama na krilima. Donji dio tijela je prljavo bijel do sivkast, s crvenim podrepkom. Obrazi su bijeli, obrubljeni crnom prugom koja se proteže od kljuna do vrata. Čelo je bijelo.

Oblik kljuna

Snažan, oštar, dlijetast kljun tamnosive boje, prilagođen za klesanje drva.

Boja očiju

Tamnosmeđe oči.

Boja nogu

Sivkaste noge s jakim kandžama, zigodaktilno postavljene (dva prsta naprijed, dva natrag) za čvrsto držanje na stablima.

Razlikovne značajke

Kombinacija crne, bijele i crvene boje. Crveni podrepak je uvijek prisutan. Bijele mrlje na ramenima su karakteristične. Mužjaci imaju crvenu mrlju na zatiljku, dok je kod ženki ta mrlja odsutna. Mladi imaju crvenu kapu na glavi.

Izgled mladunca

Mladi djetlići imaju crvenu kapu koja prekriva cijeli vrh glave, od čela do zatiljka. Crveni podrepak je prisutan. Perje je općenito manje sjajno i s nešto više smeđih tonova nego kod odraslih.

Sezonske promjene

Nema značajnih sezonskih promjena u perju. Perje je postojano tijekom cijele godine.

Spolni dimorfizam

Mužjaci imaju crvenu mrlju na zatiljku, dok je kod ženki zatiljak crn. Ostalo perje je identično.

Kako prepoznati

1. 1

   Veličina i opći izgled

   Srednje velik djetlić, crno-bijelog perja s crvenim detaljima. Uočite crni plašt, bijele obraze i crveni podrepak.

2. 2

   Crvena mrlja na zatiljku (mužjak) / Crna kapa (ženka)

   Provjerite stražnji dio glave. Ako je crvena mrlja prisutna, to je mužjak. Ako je cijeli zatiljak crn, to je ženka.

3. 3

   Crvena kapa (mladi)

   Ako ptica ima crvenu kapu koja prekriva cijeli vrh glave, to je mlada jedinka.

4. 4

   Bijele mrlje na ramenima

   Velike bijele mrlje na crnim ramenima su karakteristične i pomažu u razlikovanju od sličnih vrsta.

5. 5

   Crveni podrepak

   Uvijek prisutan i jarko crven, vidljiv kada se ptica kreće ili leti.

6. 6

   Bubnjanje

   Kratko, brzo i snažno bubnjanje po drveću je vrlo karakteristično i često prvi znak prisutnosti.

7. 7

   Poziv

   Oštro, eksplozivno 'kik' ili 'čik' je prepoznatljiv poziv.

Stanište i rasprostranjenost

Biomi

Šume (listopadne, crnogorične, mješovite), parkovi, vrtovi, voćnjaci, urbane zelene površine.

Geografska rasprostranjenost

Široko rasprostranjen diljem Europe i Azije, od zapadne Europe do Japana, te u sjeverozapadnoj Africi.

Visinski raspon

Od nizina do planinskih područja, obično do 2000 metara nadmorske visine, ali može se naći i više.

Preferirana okruženja

Preferira šume s raznolikom strukturom i prisutnošću starog ili trulog drveća koje mu služi za gniježđenje i traženje hrane. Prilagodljiv je i često se nalazi u blizini ljudskih naselja.

Ponašanje

Vrijeme aktivnosti

Dnevna (diurnalna) vrsta, aktivna od zore do sumraka.

Prehrambene navike

Hrani se uglavnom kukcima koje pronalazi ispod kore drveća ili u trulom drvu, koristeći svoj snažan kljun za klesanje i dugi, ljepljivi jezik za izvlačenje plijena. Također jede sjemenke iz češera crnogorice, koje često zabija u pukotine drveća ('djetlićeva kovačnica') kako bi ih lakše otvorio. Zimi posjećuje hranilice.

Socijalno ponašanje

Uglavnom samotnjački, osim tijekom sezone parenja. Parovi se formiraju za razmnožavanje i zajedno brinu o mladima. Izvan sezone parenja, svaki djetlić brani svoj teritorij za hranjenje.

Način leta

Valovit let s brzim zamasima krila i kratkim periodima sklopljenih krila. Let je snažan i direktan na kraćim udaljenostima.

Migracija

Uglavnom stanarica, ali sjevernije populacije mogu poduzimati kratke migracije u potrazi za hranom, posebno u godinama s nedostatkom hrane. Mladi se raspršuju nakon osamostaljenja.

Teritorijalnost

Teritorijalan, posebno tijekom sezone parenja. Mužjaci i ženke brane svoj teritorij od drugih djetlića, koristeći bubnjanje i vokalizaciju kao upozorenje.

Razmnožavanje

Sezona razmnožavanja

Od travnja do lipnja, s vrhuncem u svibnju.

Navike gniježđenja

Gnijezdi se u dupljama koje sam izdubljuje u trulom ili mekom drvu, obično na visini od 2 do 8 metara. Svake godine kopa novu duplju. Ulaz je okrugao, promjera oko 5 cm. Unutrašnjost duplje nije obložena materijalom, već se jaja polažu na drvnu prašinu.

Veličina legla

Obično jedno leglo godišnje, rijetko dva.

Opis jajeta

3-7 (najčešće 4-6) sjajnih, bijelih jaja, ovalnog oblika. Veličina jaja je oko 26 x 19 mm.

Razdoblje inkubacije

10-12 dana, oba roditelja inkubiraju jaja.

Razdoblje opernjavanja

Ptići napuštaju gnijezdo nakon 20-24 dana. Nakon izlijetanja, roditelji ih hrane još nekoliko tjedana.

Roditeljska skrb

Oba roditelja sudjeluju u inkubaciji jaja i hranjenju ptića. Mužjak obično inkubira jaja noću.

Gdje pronaći

Savjeti na terenu

1. Slušajte bubnjanje. U rano proljeće, bubnjanje je najlakši način da ih locirate. Zvuk se širi daleko kroz šumu.
2. Tražite tragove hranjenja. Potražite rupe u drveću, oljuštenu koru ili 'djetlićeve kovačnice' (pukotine u koje zabijaju češere).
3. Promatrajte kretanje. Često se kreću spiralno uz deblo drveta, tražeći kukce. Mogu se zadržati na jednom mjestu dulje vrijeme dok klesaju.
4. Budite strpljivi i tihi. Djetlići su oprezni. Mirno čekanje i promatranje povećat će šanse za uočavanje.
5. Koristite dalekozor. Omogućuje detaljno promatranje perja i prepoznavanje spolnih razlika.

Slične vrste

Brze činjenice

Status:

Stanarica (uglavnom)

Prehrana:

Kukci, sjemenke, orašasti plodovi

Gnijezdo:

Duplja u drvetu

Broj jaja:

3-7

Bubnjanje:

Teritorijalno i za privlačenje partnera

Zanimljivosti

• Veliki djetlić može udariti kljunom u drvo do 12 000 puta dnevno, a da pritom ne dobije potres mozga, zahvaljujući posebnoj strukturi lubanje i mišića.
• Njegov jezik može biti dug i do 4 cm, a završava bodljikavim vrhom i ljepljivom slinom, što mu omogućuje učinkovito izvlačenje kukaca iz drva.
• Stare duplje velikog djetlića često koriste druge ptice i sisavci za gniježđenje ili sklonište, poput sjenica, brgljeza, šumskih sova i vjeverica.
• Zimi se često hrani sjemenkama crnogorice, koje vješto vadi iz češera tako što ih zabije u pukotine kore drveta, stvarajući 'djetlićevu kovačnicu'.

Znanstvena klasifikacija

Carstvo

Animalia

Koljeno

Chordata

Razred

Aves

Red

Piciformes

Porodica

Picidae

Rod

Dendrocopos

Vrsta

Dendrocopos major

Istraži Veliki djetlić