Patka zviždara

O vrsti

Patka zviždara (Mareca penelope), poznata i kao euroazijska zviždara, je srednje velika patka ronilica koja pripada rodu Mareca. Prepoznatljiva je po zaobljenoj glavi i malom kljunu. Mužjaci u uzgojnom perju imaju karakterističnu kestenjastu glavu s kremasto-žutom krunom, dok su ženke manje upadljive, smeđe-sive boje. Vrsta je široko rasprostranjena u Palearktiku, gnijezdi se u sjevernim područjima, a zimuje južnije, uključujući i Hrvatsku. Poznata je po svom zviždućem glasanju, po čemu je i dobila ime.

Veličina i životni vijek

Duljina

42-59 cm

Raspon krila

71-80 cm

Masa

500-1000 g (mužjaci su obično teži)

Životni vijek

Prosječno 5-10 godina u divljini, maksimalno zabilježeno oko 18 godina.

Prehrana

Herbivor (uglavnom se hrani vodenom vegetacijom, travama i sjemenkama)

Tjelesne značajke

Perje

Mužjak u uzgojnom perju ima kestenjastu glavu s kremasto-žutom krunom, ružičasta prsa, sivo tijelo s bijelim bokovima i crnim repom. Krila pokazuju veliku bijelu mrlju na sekundarnim letnim perima (tzv. zrcalo) i zeleno-crno zrcalo. Ženka je neupadljiva, smeđe-siva s tamnijim leđima i svjetlijim trbuhom, često s crvenkastim nijansama na bokovima. Obje spolove karakterizira mali, plavkasto-sivi kljun s crnim vrhom.

Oblik kljuna

Mali, kratak, plavkasto-sivi kljun s crnim vrhom. Oblik je prilagođen za ispašu i sakupljanje biljne hrane s površine vode ili kopna.

Boja očiju

Tamno smeđe.

Boja nogu

Sivo-crne noge i stopala.

Razlikovne značajke

Mužjak: kestenjasta glava s kremasto-žutom krunom, bijela mrlja na krilu vidljiva u letu i na vodi. Ženka: općenito smeđe-siva, ali s malim kljunom i zaobljenom glavom. Obje: karakterističan zviždući glas.

Izgled mladunca

Mladi su slični ženkama, ali su im perja općenito tamnija i manje izražena, s više pjegavosti. Kljun im je tamniji, a bijela mrlja na krilu je manje izražena ili je nema.

Sezonske promjene

Mužjaci nakon sezone parenja (od lipnja do rujna) prelaze u eklipsno perje koje je slično perju ženki, ali zadržavaju bijelu mrlju na krilu. Postupno se vraćaju u uzgojno perje tijekom jeseni i zime.

Spolni dimorfizam

Izražen spolni dimorfizam. Mužjaci su mnogo šareniji i prepoznatljiviji od ženki, posebno u uzgojnom perju. Ženke su neupadljive, smeđe-sive.

Kako prepoznati

1. 1

   Glasanje

   Najlakši način za identifikaciju je karakterističan zvižduk mužjaka 'vii-uu' ili 'piu-piu', koji je jedinstven među patkama.

2. 2

   Mužjak u uzgojnom perju

   Potražite kestenjastu glavu s kremasto-žutom krunom, ružičasta prsa, sivo tijelo i uočljivu bijelu mrlju na krilu (zrcalo) koja je vidljiva i na vodi i u letu.

3. 3

   Ženka

   Ženke su smeđe-sive, ali obratite pažnju na mali, plavkasto-sivi kljun s crnim vrhom i zaobljenu glavu. Često imaju crvenkastu nijansu na bokovima. Bijela mrlja na krilu je manje izražena nego kod mužjaka.

4. 4

   Ponašanje pri hranjenju

   Često se hrane ispašom na travnjacima uz vodu ili sakupljaju biljnu hranu s površine vode, rijetko rone duboko.

5. 5

   Silueta

   Imaju relativno malu glavu i kratak kljun u usporedbi s drugim patkama plovkama.

Stanište i rasprostranjenost

Biomi

Slatkovodna močvarna područja, jezera, rijeke, estuariji, obalna područja.

Geografska rasprostranjenost

Gnijezdi se u sjevernoj Europi i Aziji, od Islanda i Skandinavije na zapadu do Sibira na istoku. Zimuje u zapadnoj i južnoj Europi, sjevernoj Africi, Bliskom istoku, južnoj Aziji i dijelovima subsaharske Afrike. U Hrvatskoj je redovita zimovalica i prolaznica.

Visinski raspon

Uglavnom nizinska područja, ali se može naći i na višim nadmorskim visinama tijekom migracije ili u planinskim jezerima.

Preferirana okruženja

Preferira plitke, slatkovodne ili bočate vode s bogatom vodenom vegetacijom i obalnim travnjacima za ispašu. Tijekom zime često se okuplja na velikim otvorenim vodenim površinama, uključujući estuarije i obalne lagune.

Ponašanje

Vrijeme aktivnosti

Dnevna (diurnalna), ali može biti aktivna i u sumrak ili zoru, posebno tijekom migracije ili na zimovalištima.

Prehrambene navike

Uglavnom se hrani ispašom na kopnu, jedući trave, djetelinu i druge zelene biljke. Također se hrani vodenom vegetacijom, sjemenkama i povremeno beskralješnjacima, koje sakuplja s površine vode ili plitko roneći (tzv. 'tipping up'). Rijetko roni duboko.

Socijalno ponašanje

Vrlo društvena vrsta, posebno izvan sezone parenja. Formira velika jata, često miješana s drugim vrstama pataka, posebno tijekom migracije i zimovanja. Tijekom sezone parenja parovi se izoliraju.

Način leta

Brz i snažan let, često u gustim jatima. Bijela mrlja na krilu mužjaka je vrlo uočljiva u letu. Često se dižu okomito iz vode.

Migracija

Migratorna vrsta. Gnijezdi se u sjevernim područjima Palearktika, a zimuje južnije. Migracija se odvija u širokim frontama, često u velikim jatima. U Hrvatskoj je redovita zimovalica i prolaznica, s dolaskom u jesen i odlaskom u proljeće.

Teritorijalnost

Tijekom sezone parenja mužjaci brane malo područje oko ženke, ali nisu izrazito teritorijalni u smislu obrane velikog gnjezdilišnog područja.

Razmnožavanje

Sezona razmnožavanja

Od travnja do lipnja, ovisno o geografskoj lokaciji.

Navike gniježđenja

Gnijezdo je plitka udubina na tlu, obično dobro skrivena u gustoj vegetaciji blizu vode, često pod grmljem ili u visokoj travi. Obloženo je travom, lišćem i paperjem koje ženka čupa sa svojih prsa.

Veličina legla

6-12 jaja, najčešće 8-9.

Opis jajeta

Jaja su kremasto-bijela do blijedožuta, bez mrlja. Glatka su i blago sjajna. Veličina jaja je oko 55 x 38 mm.

Razdoblje inkubacije

24-26 dana, isključivo ženka inkubira jaja.

Razdoblje opernjavanja

45-50 dana. Mladi su potrkušci (precocial) i napuštaju gnijezdo ubrzo nakon izlijeganja, ali ostaju s majkom dok ne postanu sposobni za let.

Roditeljska skrb

Samo ženka brine o jajima i mladima. Mužjak obično napušta ženku ubrzo nakon početka inkubacije i pridružuje se drugim mužjacima radi mitarenja.

Gdje pronaći

Savjeti na terenu

1. Slušajte glas. Zvižduk mužjaka je vrlo prepoznatljiv i često će vas prije dovesti do ptice nego vizualna pretraga.
2. Promatrajte jata. Patke zviždare su društvene i često se nalaze u miješanim jatima s drugim patkama. Pažljivo pregledajte svako jato.
3. Koristite dalekozor. Zbog njihove plahosti i tendencije da se drže na otvorenoj vodi, dobar dalekozor je neophodan za detaljno promatranje perja i identifikaciju.
4. Provjerite obalne travnjake. Često izlaze na kopno radi ispaše, pa ih potražite na travnatim obalama jezera i rijeka.

Slične vrste

Brze činjenice

Status u Hrvatskoj:

Redovita zimovalica i prolaznica

Prehrana:

Uglavnom biljna (trave, vodena vegetacija)

Glasanje:

Karakterističan zvižduk mužjaka

Društvenost:

Vrlo društvena izvan sezone parenja

Prepoznatljivost mužjaka:

Kestenjasta glava, žuta kruna, bijela mrlja na krilu

Zanimljivosti

• Ime 'zviždara' dobila je po karakterističnom zviždućem glasanju mužjaka, koje je jedinstveno među patkama.
• Patka zviždara je jedna od najbrojnijih pataka u Europi i Aziji, s populacijom koja se procjenjuje na nekoliko milijuna jedinki.
• Za razliku od mnogih drugih pataka, zviždare se često hrane ispašom na kopnu, slično guskama, što im omogućuje iskorištavanje različitih izvora hrane.
• Tijekom migracije, patke zviždare mogu preletjeti tisuće kilometara, putujući od arktičkih gnjezdilišta do toplijih zimovališta.

Znanstvena klasifikacija

Carstvo

Animalia

Koljeno

Chordata

Razred

Aves

Red

Anseriformes

Porodica

Anatidae

Rod

Mareca

Vrsta

Mareca penelope

Istraži Patka zviždara