Vidjeli ste pticu? Prepoznajte je odmah u aplikaciji Birdby
Otvori aplikacijuO vrsti
Bijela pastirica (Motacilla alba), poznata i kao bijela pliska, je mala, elegantna ptica vrapčarka prepoznatljiva po svom dugom repu koji neprestano njiše gore-dolje. Rasprostranjena je diljem Euroazije i dijelova sjeverne Afrike, često se nalazi u blizini ljudskih naselja i vodenih površina. Karakteristična je po crno-bijelom perju i agilnom kretanju po tlu.
Veličina i životni vijek
- Duljina
- 16.5-19 cm (uključujući rep od 7-9 cm)
- Raspon krila
- 25-30 cm
- Masa
- 17-25 g
- Životni vijek
- 2-5 godina u divljini, maksimalno do 10 godina
- Prehrana
- Insektivor (kukcojed)
Tjelesne značajke
- Perje
- Odrasle ptice imaju pretežno bijelo lice s crnom kapom i crnim prsima. Leđa su siva, a trbuh bijel. Krila su tamna s bijelim rubovima perja, što stvara bijele pruge. Rep je dug, crn s bijelim vanjskim perjem.
- Oblik kljuna
- Tanji, šiljasti kljun, crne boje, prilagođen hvatanju insekata.
- Boja očiju
- Tamnosmeđe.
- Boja nogu
- Tamnosive do crne.
- Razlikovne značajke
- Dug, neprestano njišući rep, crno-bijelo perje, siva leđa, karakterističan hod s brzim koracima i zaustavljanjem.
- Izgled mladunca
- Mlade ptice su općenito bljeđe i sivlje od odraslih. Crna kapa i prsa su zamijenjeni sivkasto-smeđim tonovima, a lice je prljavo bijelo. Rep je kraći, a bijele oznake na krilima manje izražene.
- Sezonske promjene
- U sezoni parenja (proljeće/ljeto) odrasle ptice imaju oštrije i kontrastnije crne oznake. Izvan sezone parenja (jesen/zima), crna boja na glavi i prsima može biti bljeđa ili prošarana sivom, posebno kod ženki i mladih ptica.
- Spolni dimorfizam
- Spolni dimorfizam je minimalan. Mužjaci u sezoni parenja imaju intenzivnije crne oznake na glavi i prsima, dok su ženke nešto bljeđe, s manje izraženom crnom bojom, često s više sive na kapi i prsima. Izvan sezone parenja razlike su još manje primjetne.
Kako prepoznati
- 1
Veličina i oblik
Mala, vitka ptica s dugim repom. Rep je proporcionalno duži od tijela.
- 2
Boja perja
Uočljiva kombinacija crne, bijele i sive boje. Bijelo lice, crna kapa i prsa, siva leđa, bijeli trbuh. Krila tamna s bijelim prugama.
- 3
Rep
Dug, crn s bijelim vanjskim perjem, neprestano se njiše gore-dolje dok ptica hoda ili stoji.
- 4
Hod
Karakterističan hod: brzi koraci, kratko zaustavljanje, pa opet brzi koraci, uz neprestano njihanje repa.
- 5
Stanište
Često se viđa na otvorenim, uređenim površinama, u blizini vode i ljudskih naselja.
- 6
Poziv
Oštar, metalni 'čis-ik' ili 'čis-vit' poziv, često se čuje u letu.
Stanište i rasprostranjenost
- Biomi
- Umjerene zone, travnjaci, poljoprivredna zemljišta, urbana i ruralna područja.
- Geografska rasprostranjenost
- Široko rasprostranjena diljem Euroazije, od zapadne Europe do istočne Azije, te u dijelovima sjeverne Afrike. U Hrvatskoj je česta gnjezdarica i prolaznica.
- Visinski raspon
- Od razine mora do oko 2000 metara nadmorske visine, povremeno i više.
- Preferirana okruženja
- Otvorena područja s niskom vegetacijom, često u blizini vode (rijeke, jezera, potoci, obale), poljoprivredna zemljišta, parkovi, vrtovi, gradska središta, industrijske zone, ceste i parkirališta. Preferira mjesta s dostupnim insektima i otvorenim prostorom za hranjenje.
Ponašanje
- Vrijeme aktivnosti
- Dnevna (diurnalna).
- Prehrambene navike
- Aktivno traži insekte na tlu, trčeći i zaustavljajući se. Često hvata insekte u letu. Prehrana uključuje muhe, komarce, mrave, kornjaše, pauke i druge male beskralješnjake. Ponekad se hrani i malim vodenim beskralješnjacima.
- Socijalno ponašanje
- Izvan sezone parenja često se okupljaju u manja jata, posebno na mjestima za spavanje (roosting sites). Tijekom sezone parenja su teritorijalne i žive u parovima.
- Način leta
- Valovit let s brzim zamasima krila, često praćen karakterističnim pozivima. Let je okretan i brz, posebno kada hvata insekte u zraku.
- Migracija
- Djelomična selica. Populacije iz sjevernijih dijelova areala migriraju na jug u toplije krajeve (Mediteran, sjeverna Afrika, Bliski istok, južna Azija). Populacije iz umjerenih područja mogu biti stanarice ili kratkodometne selice. U Hrvatskoj je prisutna tijekom cijele godine, s pojačanim brojem jedinki tijekom migracija.
- Teritorijalnost
- Tijekom sezone parenja mužjaci uspostavljaju i brane teritorij pjevanjem i agresivnim ponašanjem prema drugim mužjacima.
Pjev i glasanje
- Pjev
- Pjesma je brza, cvrkutava i melodična, sastavljena od ponavljajućih fraza i zvižduka, često s imitacijama drugih ptica. Nije posebno složena, ali je ugodna za slušanje. Pjeva se s povišenog mjesta.
- Glasanje
- Najčešći poziv je oštar, metalni 'čis-ik' ili 'čis-vit', često se čuje u letu ili kada je ptica uznemirena. Također ima mekše 'cip' ili 'cvit' pozive.
- Kada se oglašava
- Najaktivnije vokaliziraju tijekom sezone parenja, posebno ujutro i navečer. Pozivi se čuju tijekom cijele godine, posebno kada su ptice u letu ili u interakciji.
Razmnožavanje
- Sezona razmnožavanja
- Od travnja do srpnja, često s dva legla godišnje.
- Navike gniježđenja
- Gnijezdo je šalica od trave, mahovine, korijenja i lišća, obložena dlakom i perjem. Smješteno je u raznim skrivenim pukotinama i šupljinama: u zidovima, ispod streha, u hrpama drva, u stijenama, ispod mostova, pa čak i u napuštenim gnijezdima drugih ptica. Često se gnijezdi u blizini ljudi.
- Veličina legla
- 4-6 jaja.
- Opis jajeta
- 4-6 jaja, sivkasto-bijele do blijedožućkaste boje, gusto pjegava sivim, smeđim ili crnim točkicama, posebno na širem kraju. Veličina jaja je oko 20 x 15 mm.
- Razdoblje inkubacije
- 12-14 dana, uglavnom inkubira ženka, ali mužjak povremeno pomaže.
- Razdoblje opernjavanja
- 12-15 dana nakon izlijeganja, mladi napuštaju gnijezdo.
- Roditeljska skrb
- Oba roditelja hrane i brinu se o mladima. Nakon izlaska iz gnijezda, mladi su još nekoliko dana ovisni o roditeljima.
Gdje pronaći
Urbana i ruralna područja
Parkovi, vrtovi, trgovi, parkirališta, poljoprivredna zemljišta, dvorišta.
Vodene površine
Obale rijeka, jezera, potoka, kanala, ribnjaka, močvara.
Otvorena područja
Travnjaci, pašnjaci, golf tereni, sportska igrališta.
Savjeti na terenu
- Promatrajte tlo. Bijele pastirice se uglavnom hrane na tlu, pa ih tražite kako trče po otvorenim površinama.
- Slušajte pozive. Njihov karakterističan 'čis-ik' poziv često odaje njihovu prisutnost, pogotovo kada lete.
- Obratite pažnju na rep. Neprestano njihanje repa je najlakši i najpouzdaniji znak za identifikaciju.
- Provjerite vodene površine. Često se zadržavaju uz rubove vode, gdje love insekte.
- Budite strpljivi. Iako su česte, mogu biti plahije u nekim područjima. Promatrajte ih s udaljenosti.
Slične vrste
Gorska pastirica
Motacilla cinerea
Gorska pastirica ima žućkasti trbuh i donji dio repa, te sivija leđa. Bijela pastirica ima potpuno bijeli trbuh i siva leđa. Gorska pastirica preferira brze planinske potoke, dok bijela pastirica preferira otvorenija staništa.
Žuta pastirica
Motacilla flava
Žuta pastirica ima izrazito žuti trbuh i donji dio tijela, te maslinasto-zelena leđa. Glava joj je također žućkasta ili zelenkasta, ovisno o podvrsti. Bijela pastirica je pretežno crno-bijela i siva.
Brze činjenice
- Status zaštite:
- Najmanja zabrinutost (Least Concern)
- Prehrana:
- Kukcojed
- Karakteristika:
- Neprestano njihanje repa
- Stanište:
- Otvorena područja, blizu vode i ljudskih naselja
- Migracija:
- Djelomična selica
Zanimljivosti
- Bijela pastirica je nacionalna ptica Latvije.
- Ime 'pastirica' (wagtail) dolazi od njenog karakterističnog njihanja repa.
- Često se gnijezdi u neobičnim, umjetnim strukturama, pokazujući veliku prilagodljivost.
- Postoji mnogo podvrsta bijele pastirice diljem njenog širokog areala, koje se razlikuju po suptilnim varijacijama u boji glave i leđa.
Znanstvena klasifikacija
- Carstvo
- Animalia
- Koljeno
- Chordata
- Razred
- Aves
- Red
- Passeriformes
- Porodica
- Motacillidae
- Rod
- Motacilla
- Vrsta
- Motacilla alba
Istraži Bijela pastirica
Prepoznajte ptice bilo gdje
Besplatno na iOS-u, Androidu i webu. Prepoznavanje po fotografiji i zvuku, potpuna baza vrsta i vaš osobni popis.
